Pokrenite video

KONTEKST: ŠTETE OD POPLAVA

Dvije do tri milijarde eura - to su procjene Svjetske banke, ali i domaćih stručnjaka o štetama koje su poplave nanijele građanima i ekonomiji u regiji. Vlasti očekuju pomoć Evropske unije i donatora, a kažu da će za obnovu izdvajati novac i iz nacionalnih budžeta.

U Kontekstu se govorilo o šteti koju su poplave učinile i o tome mogu li se države uspješno oporaviti.

Gosti u Kontekstu su: u Zagrebu profesor na katedri za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta dr. Stjepan Šterc, a u Beogradu agroekonomski stručnjak Milan Prostran.

Pokrenite video

Direktna šteta u srpskom agraru procijenjena je na 500 miliona eura, a stručnjaci su se složili da je neophodno što prije presijati poplavljene površine na kojima je to moguće i osigurati dovoljne količine hrane za preživjelu stoku.

Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije za poljoprivredu Nenad Budimović rekao je da su poplave pogodile sektor koji je vodeći u privredi te zemlje

Pokrenite video

Petnaest godina rada i ulaganja Čedomira Borojevića nestalo je za dvadeset minuta kada je voda potopila njegovu farmu.

 

Pokrenite video

Dio Termoelektrane Nikola Tesla u Obrenovcu nakon deset dana počeo je sa radom. Priču donosi novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.

Pokrenite video

KONTEKST: ŠTA NAKON POPLAVA

Šest dana od početka katastrofalnih poplava još se zbrajaju žrtve i šteta nastala širom Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

U područjima oko rijeke Save traje spašavanje civila, imovine i stoke, a nabujale rijeke i klizišta i dalje prijete.

O stanju na pogođenim područjima, aktivnostima na spašavanju i uzrocima velikih razaranja govorili su: u Sarajevu - vršilac dužnosti direktora Federalne uprave Civilne zaštite Federacije BiH Fahrudin Solak; u Beogradu - svjedok događaja u Obrenovcu, novinarka Blica Bojana Anđelić; u Zagrebu - inženjer geologije, stručnjak za klizišta, Martin Krkač.

Ujedinjeni narodi preliminarno procjenjuju da će pokrivanje hitnih, prioritetnih potreba nakon poplava u Bosni i Hercegovini u narednih šest mjeseci koštati 210 miliona dolara, saopćila je zvaničnica Svjetske organizacije.

Prema riječima Cihan Sultanoglu, zvaničnice Programa za razvoj UN-a (UNDP), u te hitne potrebe spadaju skloništa, hrana, voda, medicinska i poljoprivredna oprema, lijekovi, raščišćavanje ruševina i uklanjanje mina.

Sultanoglu ističe kako se sumnja da na 800 kilometara kvadratnih područja koje su pogodile poplave ima mina i drugih neeksplodiranih sredstava, što će operaciju raščišćavanja terena činiti skupom, teškom i dugotrajnom.

Više od 75.000 domova je oštećeno, a do 2.000 potpuno uništeno, čime je ugroženo i 60.000 djece, naglašava Sultanoglu.

Pokrenite video

Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je u poplavama stradalo 2.689 kuća, a obnovljeno ih je 420, što je svaka šesta oštećena u poplavama. Srušeno je 258 kuća, što je polovica od predviđenog.

Većina građana odlučila je sama obnoviti kuće, pa je za takvu vrstu obnove 967 kuća iz proračuna isplaćeno gotovo pet milijuna eura.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Gunju, koja je najteže stradala u poplavama.

Nedaleko od Županje, u Hrvatskoj, sastali su se predstavnici centara za razminiranje Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije kako bi utvrdili saradnju na sanaciji minskih polja koja su pogođena poplavama.

Naime, postoji mogućnost da su jake bujice razmjestile dio mina, čak ih i premjestile iz jedne u drugu državu. Predstavnici sve tri države najavili su traženje međunarodne pomoći za rješavanje tog problema.

Pokrenite video

Pokrenite video

Nekoliko mjeseci nakon poplava 150 ljudi iz Obrenovca uselilo se u novi dom. Jedan od njih je i Radenko Maksimović, koji je napokon dobio ključeve svoje nove kuće.

"S obzirom da sam tamo prethodno izgubio sve, ovo što su izgradili i to što smo dobili od pokućstva, to će nam poslužiti za dalji život", kaže on.