Jerusalem - Olovno nebo nad Jerusalemom… Upravo je završena džuma i vjernici naviru kroz Lavlju kapiju u kompleks Al-Aqsa.

 

Zeina Amro sve posmatra iz daljine. Nekad je bila učiteljica i vodič u Al-Aqsi, ali danas ne može zakonito kročiti na to sveto mjesto.

 

Već mjesecima je njoj i desecima drugih žena i muškaraca zabranjeno da posjećuju džamiju, od kada su izraelske vlasti izvršile nasilnu akciju protiv članova Murabituna i ekvivalentne grupe koja okuplja ženske članove - Murabitata. Ove dvije grupe, koje sebe nazivaju braniocima Al-Aqse, javno su se unutar kompleksa sukobile s jevrejskim doseljenicima okruženim policijom, usljed bojazni da Izrael namjerava podijeliti ovo mjesto i umanjiti njegov islamski karakter. Izrael je prošle godine zabranio rad tim grupama, kriveći ih za rast nasilja u Jerusalemu koje se proširilo okupiranom Zapadnom obalom.

 

"Uhapšena sam u svojoj kući, kod ulaza u kompleks. Tukli su me po licu i ispitivali. Međutim, zabrana posjećivanja Al-Aqse mi je najteža kazna", rekla je Al Jazeeri Zeina Amro, umotana u blijedo ružičasti hidžab i crni kaput na kopčanje.

 

"Ovo mjesto je dio mene. Pomaže mi da budem bliža Bogu. Za mene je ovo najteža kazna."

Prije zabrane, 50-godišnja Zeina provodila je dane u molitvi, predavanjima i učenju unutar Al-Aqse, koja je oduvijek bila dio njenog života. Odrasla je okružena drevnim objektima i jedinstvenim mozaicima, a svoja četiri sina i dvije kćerke poslala je u školu unutar ovih zidina. Njen suprug profesionalno proučava ovo mjesto, a ona je ranije organizovala šetnje kroz kompleks kako bi upoznala posjetioce s njegovom bogatom historijom.

 

Zeina vjeruje da svaki musliman koji posjeti Al-Aqsu pripada Murabitunu ili Murabitatu, ali izvorna grupa, sastavljena od stotina muškaraca i žena, koji su redovno prisutni u kompleksu, postoji otprilike pet godina. Kaže da su na početku primali manja sredstva od NVO-a povezanog sa zabranjenim sjevernim ogrankom islamskog pokreta, ali da sada rade isključivo na dobrovoljnoj osnovi.

 

"Hiljade ljudi koji su upravo izašli iz džamije pripadaju Murabitunu, zato što su povezani s vjerom i slijede je”, kaže Zeina Amro.

 

"Hiljade ljudi koji su upravo izašli iz džamije pripadaju Murabitunu, zato što su povezani s vjerom i slijede je", kaže Zeina dok pokazuje prema vjernicima koji upravo prolaze kroz Lavlju kapiju. "Međutim, okupacijske snage nas prikazuju u negativnom svjetlu, kao problematične i odmetnike. Odbacujemo to."

 

Zeina krivi jevrejske doseljenike za nedavni val nasilja u Jerusalemu i na Zapadnoj obali, usljed njihovih sve češćih pokušaja ulaska u kompleks uz pratnju naoružanih stražara.

 

Mnogi muslimani se plaše da Izrael aktivno pokušava promijeniti status quo u Al-Aqsi, koju jevreji nazivaju Brdo hrama. Smatra se jednim od najsvetijih mjesta u judaizmu, a neki jevreji otvoreno izražavaju želju da na njenim temeljima izgrade treći hram. Nemuslimanska molitva je već vijekovima formalno zabranjena u ovom kompleksu, a drugi posjetioci mogu ući u kompleks u tačno određene jutarnje i popodnevne sate.

"Ulazak doseljenika u Al-Aqsu je provokacija. To je ono što izaziva probleme”, kaže Zeina i dodaje: "Ako dođete [okruženi sigurnosnim snagama], dolazite da se borite. Sve što mi radimo jeste da uzvikujemo 'Allahu ekber' [Bog je velik]."

 

Izraelska policija brani svoju praksu pružanja pratnje tokom posjeta, navodeći da "provokativni” članovi Murabituna i Murabitata predstavljaju prijetnju za jevrejske posjetioce i turiste, jer "vrijeđaju, a ponekad i napadaju posjetioce”.

 

Orly Benny Davis, aktivista i pripadnik pokreta Brdo hrama, koji zagovara jevrejsku molitvu unutar kompleksa, kaže Al Jazeeri da sve vjerske grupe moraju naučiti "dijeliti prostor". Međutim, posljednjih mjeseci tvrdolinijaške desničarske cionističke grupe pozivaju na potpuno preuzimanje Al-Aqse i predlažu da se jevrejima zatočenim tokom molitve u kompleksu isplati finansijska naknada, zagovarajući rušenje džamije Al-Aqsa kako bi se dobio prostor za izgradnju trećeg hrama. Izraelska zamjenica ministra vanjskih poslova, Tzipi Hotovely, naziva ovaj kompleks "centrom izraelskog suvereniteta”.

 

"Ovakva dešavanja povećavaju bojazan od podjele Al-Aqse”, rekla je za Al Jazeeru Umm Abdullah, pripadnica Murabitata, stojeći ispod briljantnog mozaika od crvenih, zlatnih i zelenih pločica koje krase unutrašnjost Kupole na stijeni.  A desio se i presedan: Nakon masakra u džamiji Ibrahimi 1994. godine, Izrael je podijelio ovu džamiju između muslimana i jevreja, ostavljajući muslimanima manje od pola ovog svetog prostora. Mnogi se plaše da je to krajnji plan za Al-Aqsu.

 

"Žele podijeliti Al-Aqsu između nas i njih. Žele nam je oduzeti. Ali, Al-Aqsa pripada nama. Ona je naša”, rekla je Umm Abdullah, koristeći pseudonim iz straha od pravnih posljedica.

 

Poput desetaka drugih pripadnica Murabitata kojima je zabranjena posjeta kompleksu, Umm Abdullah se plaši da bi je jednoga dana mogla stići ista sudbina. U međuvremenu,  kako kaže, nastavit će redovno dolaziti u Kupolu na stijeni, kako bi se molila i učila Kur’an zajedno s drugim ženama. Kaže da će one "izbaciti ili napasti” jevrejske doseljenike, ako budu kršili pravila u vrijeme molitve u Al-Aqsi.

 

 

"Svojim prisustvom štitim Al-Aqsu” - Umm Abdullah

 

 

"Svojim prisustvom štitim Al-Aqsu. Svaki put kada čujemo da postoji prijetnja ili ako se Al-Aqsa isprazni, okupimo se i sjedimo kako bismo im pokazali da smo tu u svako doba", rekla je Umm Abdullah, "Naša zaštita se ogleda u našem prisustvu."

 

Iako je vjera, naizgled, glavni razlog borbe za Al-Aqsu, korijeni sukoba su mnogo dublji. Palestinci već decenijama žive pod okupacijom, dok im se pred očima oduzima zemlja, njihovi domovi uništavaju, a članovi porodica ubijaju ili istjeruju iz zemlje. "U takvim okolnostima, oduzimanje ili podjela jednog od najsvetijih mjesta neće se tolerisati", rekao je Najeh Daoud Bkerat, direktor Waqfa, islamskog tijela koje upravlja Al-Aqsom.

Bkerat ima doktorat iz historije Jerusalema i predaje na Univerzitetu Al-Quds. Napisao je hroniku napada na status quo Al-Aqse koja pokriva period od posljednjih nekoliko decenija, tokom kojeg su izraelske snage postepeno povećavale prisustvo sigurnosnih snaga u kompleksu i sve više ograničavali pristup palestinskim vjernicima. Među najsmrtonosnijim napadima bio je masakr 1990. godine, poznat kao "Crni ponedjeljak”, kada je izraelska policija ubila 20 Palestinaca koji su protestovali protiv pokušaja jevrejskih aktivista da postave kamen temeljac za izgradnju trećeg hrama unutar Al-Aqse.

 

U posljednje vrijeme, tenzije između doseljenika i palestinskih vjernika dodatno su pojačane. Izraelska policija je u više navrata opkolila kompleks, ispaljujući "bombe, metke i suzavac”, nanijevši pri tom veliku štetu unutrašnjosti džamije Al-Qibli. Snage sigurnosti su također teškim čizmama gazile po crveno-zlatnim tepisima  u prostorima za molitvu gdje, prema islamskim običajima, nije dozvoljeno hodati u obući.

 

"Lista napada Izraelaca na kompleks je beskonačna”, rekao je Bkerat tokom razgovora za Al Jazeeru, u svom uredu unutar kompleksa, dok je kroz otvoren prozor svjetlucala zlatna Kupola na stijeni okupana popodnevnim suncem.

 

"Od pripajanja Istočnog Jerusalema Izraelu 1967. godine, desilo se više od 1700 slučajeva napada ili razaranja imovine u kompleksu", rekao je Bkerat, "osim bezbroj napada na ljude, hapšenja, premlaćivanja i zabrana pristupa".

 

"Počelo je zahtjevima da se dozvole jevrejske molitve i ceremonije, a nastavilo uništavanjem Al-Aqse kako bi se omogućila izgradnja trećeg hrama”,  rekao je Bkerat, ističući kako vjeruje da je izraelsko razbijanje Murabituna i Murabitata još jedna u nizu aktivnosti u pravcu ostvarenja jednog većeg cilja, a to je gušenje palestinskog prisustva u kompleksu Al-Aqsa.

 

U tom kontekstu je dodao da se Izraelci "igraju vatrom”.

 

 

"Sve dok u Jerusalemu nema rješenja za Palestince, neće biti ni mira, niti sveobuhvatnijeg rješenja” - Najeh Daoud Bkerat.

 

 

"Sve dok u Jerusalemu nema rješenja za Palestince, neće biti ni mira, niti sveobuhvatnijeg rješenja", rekao je Bkerat, "Okupatori nastoje to prikazati kao vjerski rat, ali zapravo je riječ o borbi za prava… Kada mi oduzmete prava koja mi pripadaju, pokušate me spriječiti da se u vlastitoj džamiji molim Bogu, to znači da želite isprovocirati ratni sukob."

 

Nitham Abu Ramouz je među onima koji su spriječeni da se mole u Al-Aqsi. Ovaj 33-godišnji stanovnik Silwana, naselja u okupiranom Istočnom Jerusalemu, tri je godine član Murabituna. U tom periodu je dobio tri rješenja o zabrani pristupa.  "[Razlog je taj što] kada doseljenici uđu u Al-Aqsu, mi uzvikujemo 'Allahu ekber,'” kaže Abu Ramouz.  Uprkos zabrani, on redovno dolazi i moli se izvan kompleksa, što bliže ulazu.

 

"Ovo je naše sveto mjesto. Moramo ga štititi od napada. Dio je naše vjere i veze s Bogom. Bila bi katastrofa kada ga ne bismo štitili", kaže Abu Ramouz i dodaje: "Uprkos batinama, hapšenjima i odvođenjima pred sud, mi ćemo je i dalje štititi [Al-Aqsu]."

 

Izrazio je zabrinutost zbog metoda koje Izraelci koriste, s ciljem ukidanja statusa quo, uključujući ponude obilazaka kompleksa doseljenicima i posjetiocima, tokom kojih "oni ne govore o kompleksu džamije Al-Aqsa, nego o Brdu hrama. Dakle, mijenjaju historijski značaj ovog mjesta."

"Ipak, uprkos fizičkim napadima izraelskih snaga sigurnosti na Al-Aksu proteklih godina, članovi Murabituna su okrenuli leđa Al-Aqsi”, dodao je Abu Ramouz. Vjeruje da je to zaustavilo Izraelce da idu dalje.

 

"Prisustvo je najvažniji faktor, ne samo petkom, nego svakodnevno. Svi oni mogu doći ovdje, umjesto da sjede u kafićima. Ženu i djecu dva puta sedmično šaljem u Al-Aqsu”, rekao je. "Želimo da se ljudi osnaže i ne dozvole kršenja pravila. Koliko god da nas kažnjavaju, moramo ustrajati. Nismo učinili dovoljno."

 

U međuvremenu, Zeina Amro kod Lavlje kapije kaže kako ne može zamisliti svoju budućnost bez Al-Aqse. Uviđa da prijetnju trećem svetom mjestu islama ne može zaustaviti "nekoliko žena i muškaraca koji dolaze u studijske posjete”, ali se i dalje žarko želi vratiti unutra i preuzeti svoju ulogu vodiča za studente i posjetioce i pripovijedati o prošlosti i sadašnjosti džamije svima koji žele slušati.

 

"To je ono što volim", kaže Zeina. "Al-Aqsa je dio moje vjere, moja sveta knjiga, Kur'an... Toliko sam vremena provela ovdje. Odrasla sam ovdje. Potrebna sam ovom mjestu, kao što je i ono potrebno meni."

 

"Ono je meni sve, moj cijeli život", dodala je tiho.

Dodatni sadržaj

Producent:

Megan O'Toole

 

Snimatelj:

Wojtek Arciszewski

 

Dizajn:

Mohammed Haddad